Ua Soli e nei Tamā le Va Tapuia ma Fanau Teine – Justice Tafaoimalo Tologata Leilani Tuala-Warren

O loo tula’i mai pea soligatulafono mataga e faatino e tamā o Samoa i totonu o latou aiga, ina ua latou lē tausi i le vā tapuia ma o latou alo ma fanau teine.
O le mau lea a le tamaitai faamasino o le Faamasinoga Maualuga, Justice Tafaoimalo Tologata Leilani Tuala-Warren, ina ua tuuina mai se faasalaga 18 tausaga mo se tamā e 44 tausaga, ina ua faamaonia lona faia o ni uiga mataga, ma faia se faiga-aiga faamalosi (rape) i lona afafine e 14 tausaga.
O lenei tulaga matuiā sa faatino e lenei tamā i le Aso 1 Fepuari 2020. E lē o mafai ona faaalia le suafa o le tamā ona o le puipuiga a le Faamasinoga i lona afafine, lea ua 17 nei ona tausaga.
I taualumaga o le Faamasinoga sa tā’ua ai e lenei alo tamaitai, o le latou aiga sa nonofo i uta i le mea o loo iai le maumaga sa galueina e lona tama. E toa ono le fanau a le ulugalii, e nonofo i se faleoo e tusa ma le 5m x 6m le umi ma le lautele, ma le latou umukuka e tu ese, ae lata ane. O le tina o le aiga, sa faigaluega i Apia. E tausavali o ia i le galuega, ae e iai afiafi e ova ai lana galuega.
E pei ona ta’ua i le faamatalaga a le ua aafia ina ua suesueina lenei mataupu i luma o le Faamasinoga Maualuga ia Novema 2022, sa faatali lava lona tamā sei momoe ona tei laiti, ona sau loa lea i le talai ona lavalava, ma faatino ni uiga mataga ia te ia. Sa ia lagona le tiga, ma sa ia vaaia foi se palapala i ona ofu, ona faatoa tupu lea o se mea faapea ia te ia.
Sa faamata’u ma faafefe e lenei tamā i lona afafine, ina ia ‘aua ‘aua lava ona ia ta’u i se isi le mea ua tupu.
O le masina o Iulai 2020 sa toe taumafai ai foi lenei tama e toe faamalosi i lona afafine, sa faatoa ta’u ai loa e lea teneititi i lona tina le tulaga sa oo iai o ia. Sa tula’i loa lenei tina ma tuuina mai i le Ofisa o Leoleo le mataupu, ma tete’a ai lava ma lona toalua e oo mai i le taimi nei.
I le suesuega o lenei mataupu, sa tetee malosi lenei tama i ona moliaga. Ae peitai, ina ua maea suesuega, sa tuuina mai ai e le vasega o faatonu (panel of assessors) se faaiuga, e faamaonia ai lona faatinoina ma le mautinoa o lenei soligatulafono (found guilty of rape).
I le tuuina mai la o le faasalaga e le afioga i le Faamasino ia Tafaoimalo Tologata Leilani Tuala-Warren, sa ia saunoa mai ai, o lenei faafitauli ua tatau ona tutū malosi Samoa e tafi ese, ona o aafiaga tuga o loo aafia ai nei alo ma fanau o le atunuu, ae maise fanau teine.
Sa amata le faasalaga i le 20 tausaga, ma le lua tausaga sa toesea ona o le tele o mau sa tuuina atu i luma o le Faamasinoga mo le sa aafia. Totoe ai loa le 18 tausaga e nofo sala ai i le toese i Tanumalala.
Saunoa Tafaoimalo Tologata, “O le faamalosi o se teneititi o se soligatulafono ogaoga tele, ae afai o loo faatino e lona lava tama moni, o se tulaga ese lea, ma e inoino tele iai le Faamasinoga.”
Saunoa le Faamasino, “O totonu o aiga e tatau ona malu iai alo ma fanau, ma lagona ai e i latou le saogalemu i lalo o le puipuiga a matua, ae paga lea, ua matua’i soli le va tapuia ma leai se manatu i tu ma aga e faataua tele e le tatou aganuu FaaSamoa..”

“Ua le gata i le solia o le tulafono i ona tiute faatama, ae ua leai lava sona manatu ane i le tausiga o le va tapuia e faatauaina e le tatou aganuu i le va o matua ma fanau.”
O le mau a le tamaitai faamasino, o le a faaauau pea le tuuina mai o faasalaga mamafa e le Faamasinoga Maualuga o Samoa, e o gatasi ma le matuia o nei ituaiga soligatulafono. Saunoa le tamaitai faamasino, ua tatau loa e Samoa ona tapeina nei amioaga mataga, pe afai e moni le faatauaina o alo ma fanau o le atunuu.

“This behaviour needs to be expunged for the sake of this country’s children. Today the Court will play its role in purging our county of this deplorable behaviour.”
Sa maitau e le Faamasino i lana faaiuga, le leai o se faatoesega a lenei tama sa faia i lona afafine. E oo mai lava i le aso o le faamasinoga, o loo tu malosi lava i lona tetee, ma leai se foliga salamo ia te ia.
“E tatau ona lagona e lenei tama le mamafa o aafiaga ua tulai mai i le ua aafia, e uma lava lenei olaga o loo aafia ai. Ae mafua mai i ana gaioiga faasolitulafono sa faatino.
“E tatau ona ia tauaveina le mamafa o le taunuuga o lenei gaioiga ua ia faia, ma o lenei aso, o le a tuuina atu ai se faasalaga, e mautinoa ai le faataua e le Faamasinoga o le ua aafia.
“This sentence says that the victim is important and her interests are considered important”.
Ua le tasi le lua ni mataupu faaoolima i feusuaiga, ma le faia o aiga faamalosi e alii ma tamā matutua e oo lava i matai ma tu’ua o nuu, e faasaga i tamaitai ma le fanau teine.
O le tausaga 2019 sa falepuipui ai se tamā mo le 20 tausaga ina ua faamaonia ni moliaga se 32 o sauaga tau feusuaiga ma lona afafine.

I se suesuega a le Komisi o Aia Tatau o Tagata Samoa 2018 (Samoa National Human Rights Institute NHRI Report 2018) sa lipotia ai le lata i le 90 pasene o tina o loo sauaina e latou taitoalua e ala lea i upu lafo, o le sasa, o le ta, o le kiki, po ma le tatu’i, faapea foi ma nisi o loo fai ma masani le titiga o latou ua (se’i tulou) e latou taitoalua.

O lenei lava suesuega sa lipotia ai, e 1/10 poo le 10% o tamaitai, sa faia iai ni faiga-aiga faamalosi (rape). I le ma lea, ona o le tele o le aafiaga i le mafaufau i nei tamaitai, e 33% o i latou e oo iai lea tulaga, e mafaufau i le pule i le ola, ae 13% e taumafai lava e faatino le pule i le ola (attempt to commit suicide).
Afai la e faanumera le lipoti a le NHRI, o lona uiga:
18,400 will be raped by a family member – o le fainumera lea e fai iai faiga-aiga faamalosi
8,832 will be raped by their husband or partner – o le numera lea e faamalosi e latou taitoalua poo latou paaga vavalalata
6,348 will consider suicide – o le numera lea o tamaitai o loo mafaufau e pule i le ola
2,300 will attempt suicide – o le numera lea o tamaitai e taumafai e faatino le pule i le ola
E pei ona faamamafa mai e le Komisi, “E le o ni fainumera, ae o a tatou tuafāfine, o tatou tina, o lou afafine, o lou toalua, o tatou tua’oi, ma a tatou uo mamae.”
(0)