Ofisa Sooupu 22 Fepuari 2019. O le vaiaso nei sa toe oo atu ai se savali a sui mamalu o le EFKS e toe faatalanoaina le mataupu o le totogiina o lafoga a Susuga i faafeagaiga e pei ona iai nei i luma o le faamasinoga ni moliaga faasaga i faifeau se toaluasefulu.
O se faamatalaga lenei ua tuuina mai e le Ofisa Sooupu a le Malo, ma ua toe tuuina mai ai se tusi sa tauaaoina atu i le taitaifono a le Komiti o le au Toeaina.
“Talu ai ona o le lÄgÄ pea o le mataupu e uiga i le totogiina o lafoga a faifeau ma le faatinoina o aiaiga o le tulafono mo le totogiina o lafoga a faifeau, ua alagÄ tatau ai ona toe faailoa faalauaitele le tusi na tuuina atu e le Taāitaāi o le Malo, le Afioga i le Palemia, i le aso 22 Iuni 2018 i le Taāitaāifono o le Komiti a Toeaiina o le EFKS.
O lenei tusi o loo faailoa atu ai le tali a le MalÅ i le mataupu na tuuina mai e le Fono a Toeaiina o le EFKS sa faailoa mai i le latou tusi i le MalÅ. O le ala lea o le toe faasalalauina faalauaitele o le tali a le MalÅ i lenei mataupu.”
22 Iuni 2018
Lau Susuga i le Taāitaāifono
Komiti o le āAu Toeaina
EFKS
Matou te ofo alofa atu i lau Susuga i le Taāitaāifono, faāapea le mamalu tele i le nofoÄ tofi i lau tou Laulau-a-Fono o le āAu Toeaina o le Ekalesia Faāapotopotoga Kerisiano i Samoa.
Tulouna ia outou paāia o failauga totofi o le Talalelei ae o le ‘Ä fagatonu le malama ma vili tonu le ifi a MÄina auÄ le matÄāupu tau i le Tulafono o Lafoga ā Na faāapogai ai la tatou feiloaāiga ma lau tou tusi mai o loāo auāiliāili mai ai mafuaāaga faāaletapuaāiga o le faitau āeseāese o lau tou Fono Tele a le Ekalesia ma le Tulafono Tau Lafoga.
āAe o le a tomua atu se taofi vaivai maumauaāi lÄ maluelue o le tatou MÄlÅ ma le faāaaloalo lava e tatau ai. Ua maāoti ma mavaevae a tatou matÄfaioi mai le Atua o loāo faāavae ai Samoa e faāapea ā O lau tou lava matÄfaioi o failauga o le Tala Lelei auÄ le faāataumafalia o le lafumamoe a le Atua i taumafa faāaleagaga. A o matÄāupu tau lafoga, o matÄāupu lava ia faāalemÄlÅ auÄ le faāatinoina o le pitolaāau o le tapenaina lea o taumafa faāaletino āina āia soifua filemÅ« ma fiafia ai le lafumamoe a le Atua.
E lÄ felaāaaāi pe fetÅtÅaāi matÄfaioi manino ma le malamalama gofie nei. E lÄ tauiso, o le faāapogai foāi lea na faāapupula atili ai e Paulo le feāau i le Ekalesia i Roma ma ia āaumai ai le faāamalamalamaga atoa o le āaāano moni o lafoga ou te faāapuāupuāu atu faāapea āae o loāo avatu atoa i le Pepa Faāapipiāi I. Roma 13:1-7 ā āIa usiusitaāi tagata uma i faipule. E leai se pule pe a le mai le Atua. O pule uma foāi o fai nei, ua faāatÅ«ina e le Atua. O Ä teteāe i le pule ua teteāe foāi i Sauniga (e pei o lafoga) a le Atua. Ma e sala i latou. Ia tou amiolelei auÄ o āauāauna i latou a le Atua ā tou te lelei ai. āAe a amioleaga ā (ma lÄ totogia lafoga) āia fefefe i le pelu ā auÄ o āauāauna latou a le Atua latou te taui le amioleaga. O lenei ia tou usiusitaāi ā i le loto fuatiaifo (conscience). O le mea lea totogi tou lafoga ma tiute.ā
O le Aposetolo o Paulo o le uluaāi aāoaāo iloga lea o le matÄāupu silisili o le tapuaāiga Ekalesia Kerisiano. O le Aposetolo na filifili faāapitoa ma faāaāaāupegaina e lÅ tatou Aliāi i mafaufauga e lÄ aunoa e faāafeagai, finau ma faāatalitonuina ai le āau popoto maoaāe i filosofia faāalelalolagi i ia ona aso. Sa aāoaāoina lelei foāi o ia e le Aliāi PolÅfesa o le TÅ«lafono o Gamaliel, o le tasi o le toāatolu (Shammai ma Hillel) o aāoaāo ia lauiloa na tÄāua e Luka na tala tala ma Iesu a o i ai i Ierusalema ma ona mÄtua i le Tausamiga i le 12 ai o tausaga ā o le tatou Aliāi.
O le tÄua o le Tusi lenei a le Aposetolo ā o loāo maua atoa ai le tali maeāaeāa ma le loloto o mau āeseāese āuma faāale-Feagaiga Tuai na āaumai i lau tou tusi e teteāe ai i le Tulafono o Lafoga. O le matou tali foāi lenÄ. Pe a toe tÅmanatu i āupu manino a Paulo o loāo ia faāamamafa āO tagata āuma lavaā e tatau ona totogi lafoga ona e lÄ gata o sauniga ia a le Atua āae o le loto fuatiaifo lava ia o le tagata o le Atua na te lagona ai lava (God-given conscience), o se mea ua tatau ona fai mo le lelei o ia lava ma ona uso Ätagata.
Matou te lÄ tau faāamanatu, o āoutou o failauga faāauāuina o le Tusi Paāia. Ua matua foāi lou tou soifua i le galuega. E lÄ o se mea matagofie i le faāafofoga a Samoa lo matou faāamanatu atu o matÄāupu e fitoi tonu i lau tou matÄfaioi tou te lava silafia foāi le mea e tatau ona fai āae ua lÄ faia. Aisea? Ua auaoa lau tou silasila ma lau tou faāamasinoga tonu i se manatu lÄ faāavÄea o lÄ na ia uluaāi tusia le tusi e pei o tu ma aga masani o galuega faāafailautusi. Ua ia faāapito āaugafa ai i nai āupusiāi faāalÄtatau o le Feagaiga Tuai e faāapogisÄ ai le talitonuga maumauaāi o le Ekalesia Kerisiano e ao ai ona faitau faāatasi le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou o le faāataāimuaga ma le faāataunuāuga lea o le feāau o le Faāaolataga mo le āAu Faāatuatua. Ua fafano ai ma outou āaāao, ae o loāo sisila mai le Atua iÄ i tatou uma ma faāamasino i tatou e tusa ai ma lo tatou valaāauina.
Mo lou tou silafia e 35 Ekalesia Kerisiano i Samoa ae 34 e lagolagoina le Tulafono ā e aofia ai ma le LMS Toefuataāina ā latou ia o loāo tausia le silia i le 75 pasene o le lafumamoe i Samoa nei.
O le Tulafono o Lafoga matou te taofi ma le ava tele e lÄ o se matÄāupu e lotea e se Fonotele faāa-Ekalesia ona o mea ia tau le MÄlÅ. O loāo manino foāi āauala faāalemÄlÅ e lotea ai. E pei lava foāi ona lÄ lotea āese Ekalesia o le 34 Ekalesia Kerisiano i Samoa ā (Silasila i le lauga a le Palemia i lenei lava matÄāupu – Pepa Faāapipiāi II).
Ona āua taofia foāi faāamalosi e le tou fono a Toeaiina tagata lotu e āauai i mafutaga faāamalamalama a le MatÄgaluega o le ala lea o le lÄ mafai āona malamalama le toāatele o tagata lotu o le EFKS i le tÅ«lafono faigofie āona malamalama. Ona soāona toso ai lea o le laāau felefele ma lotea toāatele ai le matÄāupu faigofie e fitoi tonu lava i le faifeāau ma lana āaulotu. O loāo fuafua tatau foāi le tulafono ina āia paāÅ« lava iÄ i latou e tetelÄ a latou tupe maua āae mo latou e laāititi tupe maua e leai foāi se lafoga e totogi pe laāititi lava ma faāatauvaāa le lafoga e totogi. E i ai le isi MatÄgaluega a le tatou Ekalesia EFKS e toāa 8 faifeāau. E toāa 5 e paāÅ« tonu i le Vaega o le Tulafono e lÄ totogi ai ni lafoga, vaganÄ le toāa 3 o faifeāau āae faāatauvaāa lava le lafoga e totogi. Na o le alofa lava foāi o le faifeāau masani ona maua i le vaiaso po o le lua vaiaso e faāavae ai le ātupe mauaā mo le lafoga. Po o fea e sau ai le tupe maua, āae o le itÅ« tÄua o le ātupe mauaā e faāavae ai le Tulafono o le Lafoga.
O le taofi maumauaāi o le MÄlÅ, o faaiāuga e fai e nuāu i soāo se matÄāupu, o le matÄfaioi lenÄ a Aliāi ma Faipule o Nuāu ā O le aganuāu lenÄ faāamatai a Samoa e malamalama lelei i ai matou o Matai Tausi Nuāu. O le pule i le tofia o le faifeāau a Nuāu o lau tou matÄfaioi lenÄ. Ae faāalagolago lenÄ i le talia āatoāatoa e le Ekalesia ma le pule faāamalumalu a Aliāi ma Faipule o le nuāu. O le vÄ fealoaloaāi lenÄ na tÅ ai lou tou matÅ«palapala faāalupelupe āo feagaigaā taulagi a Nuāu ā e aualÄ ai faāaaloaloga maualuga masani a Samoa iÄ te āoutou o āfailaugaā o le Tala Lelei ā e tau faāaofiofi ai āauāauna a le Atua e fou i Tofiga o le vavau ua āuma lava ona fai āae leāi taunuāu mai le Tala Lelei. Ma e solisoli muliāaāao ai matai Saāo o nuāu āina ia faāaauau ma tuāutuāulima vai o Liavaāa auÄ le vÄtapuia lea āae lÄ mafai ona soloia le tofÄ teu mau a toāotoāo uli ma toāotoāo sinasina o le nuāu i tulaga o tofitofiga o le vavau na i ai. O le mafuaāaga tonu lenÄ e matuÄ maāaleāale tele ai le vÄtapuia o le nuāu ma le faāafeagaiga pe iāu ai lava āina momotu feagaiga a nisi nuāu ma nisi o Ä outou tofiga faāale-Ekalesia ā pe oāo ai lava āina lÄ aloaāia ai lau tou pule ā āona faāaauau ai lava lea o le mafutaga mÄfana a le Nuāu ma le latou faifeāau ā ma iāu ai lava āina liliu āese o latou talitonuga i se isi tapuaāiga i le pule faāalenuāu. O mea ia ua tutupu i le Ekalesia e lÄ tau toe faāailoa āae e i ai le aogÄ o le faāamanatu mo lau tou tofÄ fetÄlaāi. Tatou te tau fai liāoliāo i ai āaua neāi tulaāi mai. Ua oāo se taofi i ia tulaga maāaleāale āona āua tagofia i lau tou tusi mai. O lona uiga, o le toāaitiiti sa āauai i le Fonotele i Malua, e na o ni nai sui toāaitiiti ā a o Ä faia tonu o le Nuāu o loāo taputapuaāi mamao mai i fanua. Soāo se faāafeagaiga foāi a le Nuāu ā o le latou faāalupega āO le faāafeagaiga taulagiāa Ä e faia tonu fai o le nuāu, o latou e lolotu i le Ekalesia ā ma latou foāi o Matai fai tonu e āese a latou Ekalesia ae o loāo pulea tonu fai o le Nuāu āona o Suafa ua faāasuafa ai e o latou ‘ÄigÄtupu. O itÅ« tÄua tele ia o tatou TÅ« ma Agaifanua i le maāaleāale o pulega a Aliāi ma Faipule e leai se poto fou e utuvaitofo i ai e lÄ malamalama ai lÄ na uluaāi faāaāupuina le tusi. O le ala foāi lea e ao ai ona tuāutuāu loloto le faāatofÄlaāiga a le āAu Toeaāina i le leai o se uiga o le 98% o latou e faāapea na ioeina le teteāe ona e silafia uma e UsugÄfono le uiga moni masani e taunuāu ai i faaiāuga lautetele i matÄāupu faāapenei o le Fonotele e lÄ mafai ai āona i ai se tonu faāaiāu ma le mautÅ« o ia manatu. E lÄ mafai ai foāi āona faāapasene ma le amiotonu le Iāugafono na fai. Lea foāi ua agaāi mai ai nisi o āAulotu EFKS e faāailoa mai i le MÄlÅ le faāamalosia o le lesitala o latou faifeāau i le latou pule fuatiaifo e pei ona faāamanino e le Aposetolo o Paulo.
Silasila i le pepa faāapipiāi o le Savali o loāo faāapipiāi atu ai Poloaāiga a le Aliāi Kovana o Sulusi o SiÄmani i le 8/3/1906, ma le 1/7/1911 mo le totogi o lafoga a Faifeāau. Ma poloaāiga i le masina o Iulai 1924 ma le aso 20 Setema 1924 i le taimi o pulega a Niu Sila i le totogiina o lafoga a Faifeāau i le Savali (Pepa Faāapipiāi III). Sa leai lava se teteāe a faifeāau o le LMS i nÄ onapÅ (o le EFKS i nei onapÅ) ma o le Tusi Paāia lava e tasi e lÄ o suia ma talitonuga faāatapuaāiga iÄ Iesu Keriso ma lana Tala Lelei ā o loāo tumau pea e leāi suia. O loāo totogi foāi i le taimi nei lafoga a faifeāau EFKS i Ausetalia ma Niu Sila. Aofia ai ma nisi o faifeāau galulue a le EFKS o loāo totogi mai Tupe a le Ekalesia e aofia ai ma le Failautusi ā o Rev. VÄvÄtau. O Faifeāau Tausi Nuāu foāi latou o le āāAufaigaluega Paāiaā a le Atua ā e pei āona faāalupe ai ma fai ai e le Ekalesia a le Nuāu lona taui po o le totogi e ola ai mo le galuega a le Atua. E leai foāi se isi o le lalolagi nei e galue fua e aunoa ma se taui e tausi ai le soifua āia maua ai pea le malosi faāaletino. O loāo faāamanatu lapataāi mai foāi e lo tatou Aliāi ia matuÄ liāoliāo i le taui po o le totogi e maua i lalo nei e sao i ai le mogamoga ma leai ai ma se mea o totoe i Parataiso.
O loāo faāapipiāi atu foāi le Lauga i le Palemene o le MÄlÅ o Samoa e atili malamalama ai lenei Tulafono e faāapei ona āua āuma ona pasia e Sui o ItÅ«mÄlÅ Faāapalota āuma o Samoa ā O Samoa atoa lea i ona tupu ma ona eāe. O loāo i ai pea le avanoa mo le lesitalaina o faifeāau e faāaiāu i le aso 30 Iuni 2018.
O le matou faāaoloolomaāau lea i le ava tele e tatau ai, āia lafo pea i le faifeāau ma lana āaulotu e faāatino le latou tiute i lalo o le Tulafono āae soia le faāaāeleāelea le paāia o le āau Toeaāina o Taāitaāi o le Ekalesia i matÄāupu e fitoi tonu i le tatou MÄlÅ ā o le MÄlÅ o tatou āuma e lÄ o se MÄlÅ na o le Kapeneta ma āua maeāa foāi āona soÄlaupule e outou sui āuma i totonu o le Maota o le Palemene.
Matou te faāamÄlÅ«lÅ« atu ona o le lÄ mafai ona maua atu se tali e faāamalie ai lau tou sÄvali e pei ona tatou feiloaāi ai.
Soifua.
Tuilaepa Saāilele Malielegaoi
MO LE KAPENETA
Pepa faapipiāi I, II & III:
kopi: Susuga Rev. VÄvÄtau Taufao VÄvÄtau
Taāitaāifono, Ekalesia Soāofaāatasi, Mulinuāu
Failautusi, Ekalesia Soāofaāatasi, Mulinuāu