Faailoa e Palauli i Sisifo lo Latou Teena o Tulafono Taufaaofi

0
3249

 

O le taeao nei na malaga mai ai le itumalo o Palauli i Sisifo e feiloai atu i lo latou Sui Faipule le Afioga ia Afoa Amituanai Faleulu Mauli e tusa ai o tulafono taufaaofi o loo iai nei i le galuega a le Komiti Faapalemene.

Sa lafo mai e se tasi o sui o le itumalo se ata (video clip) i le Samoa Global News o loo vaaaia ai saunoaga ma felafolafoaiga uma o lenei feiloaiga.

E lata i le 30 matai, ma ni tamaitai se toalua mai afioaga e 6 o le itumalo na oo atu i le maota o le alii faipule e faaoo le sāvali ma le manaoga o le itumalo ina ia faaleo e le Sui Faipule i totonu o le Fono Faitulafono o le Palemene.

O upu o le taeao analeila sa saunoa ma fetalai iai sui taitasi mai alalafaga – Satuiatua, Taga, Foailalo  Foailuga, Salailua ma Siutu.

Feiloaiga a Palauli i Sisifo ma le Sui Faipule

Sa tomua Gafo Kaisa mai le Afioaga o Taga lea na ia faapea ai, “Lea la ua taoto atu le saunoaga ma le faautautaga i lo ta itumalo, ete avea i totonu o le Palemene. Afoa, faamolemole, ou te iloa e le mafai ona e faaofia i totonu o le Palemene le mataupu lea a lou itumalo o Palauli i Sisifo, o le upu moni a lena. E ia te oe foi le faaetetega leaga o lena e te i totonu o le HRPP. Ae ua matou tatalo atu, manatu i lou itumalo i le masii mai, ave i luma o le fono le mataupu lenei, ma e tete’e aloaia e lou itumalo o Palauli i Sisifo, faamolemole;

“A alu alu a ae le maua mai e lou itumalo sau saunoaga i totonu o le maota, ona ave loa lea o se faasalalauga a le itumalo.”

“O le malo toe ā o ni nai masina uma, ae o lou itumalo, e te tua iai i aso uma.”

Sa faapea mai foi le Itumalo, e fia ave se latou faasalalauga e faalauaitele ai lo latou teteeina o tulafono taufaaofi.

O tulafono taufaaofi e tolu e aofia ai le tulafono o le Faamasinoga o Fanua ma Suafa (Lands and Titles Bill 2020), Teuteuga o le Faavae (Constitution Amendment Bill 2020), ma le tulafono o Soligatulafono (Judicature Bill 2020). Ua pasiaina le faitauga lona lua, ma ua taoto nei i le Komiti Faapitoa o le Palemene e latou te iloiloina finagalo o le atunuu.

Sa tofu saunoaga uma lava sui o afioaga e pei o Taulapapa Faaeteete (Taga), Lealaitafea Sefo (Salailua), Seinafo (Salailua) Tuato Iele (Satuiatua), To’atamaga Pita (Satuiatua) ma Faletu’ai Toeafe (Taga).

Sa faapea mai le itumalo o Palauli i Sisifo, o le oo atu o le Komiti i Savaii ua na’o se faata, “na’o na o e faataunuu ae ua uma ona fai le iuga o nei mea uma”.

Sa talanoa mai fo’i se tasi matai o Taga ia Faletua’i Toeafe i le Samoa Global News i luga o le telefoni a’o agai atu ai e tuli le vaa o le 12 e toe foi ai i Salafai.

Sa tā’ua ai, ua aoga le o’o mai, aua o le taimi muamua lea fa’atoa feiloai ai lo latou itumalo ma le sui faipule ia Afoa, talu ona maea le faigapalota.

“Lea sa matou faailoa iai, o le faiga sa masani mai ai tofi o le Itumalo, e afio atu le faipule i le mea o loo iai le Itumalo one momoli atu lea o ni mea e manao ai le Itumalo. Ae peitai, e lē Iloiloa atu i Savaii. O fea lā a o iai le itumalo e ave iai o latou manaoga”.

O le o’o mai fo’i o le itumalo ona o lea ua agiga le saunoaga a le Alii Palemia e faailoa finagalo o itumalo i o latou sui faipule, aua le faao’o mai i le Palemene.

“Ia o lea fo’i matou te iloa ua faaauala mai i sui faipule, aua e o atu faipule, e taotaomia o latou lagona i totonu o le Palemene, aua e tasi a le fai mai o le taitai o le atunuu… a tete’e, faamavae!”

Sa tali mai fo’i le Sui Faipule o Palauli i Sisifo e tusa ai o le oo atu o lona itumalo ma ia tā’a ai, o le ā ia faia le fanoga o le itumalo, e momoli so latou finagalo i totonu o le Palemene.

“O a’u ou te auai ai i le mea ua finagalo ai lo tatou itumalo. O le mea sa’o a ia e lē fefe se Afoa i le Palemia ma le Palemene ma tagata la e i o. O a’u ia e tautala sa’o lava. A lagona a le mea e sese e faaali ā lo’u manatu pe a lē fetaui;

“Afai fo’i lā o lea faatoa tatou feiloai i le mataupu lenei, ia, ou te faalogo lava i lou tatou itumalo. E le faapea e sili a’e ā se isi, afai foi e sa’o le mea lea tou te finau mai ai, ou te alu ai fo’i aua, o le mea lena na faafaipule ai a’u – ou te alu e momoli le finagalo o le itumalo;

“Ou te le popole fo’i pe tuli ai lava a’u mai le HRPP, a ou iloaina o le mea moni ma le mea sa’o, ma le mea e lelei ai lo tatou atunuu ma lo tatou itumalo, ou te finau a iai.”

Na pau le tulaga sa talosaga ai le alii faipule ia tu’u le avanoa i le Komiti lea ua o atu. We fautuaina e le Sui Faipule le Itumalo e lagolago pea i le faatinoga a le galuega. Afai lava e le fiafia i le faamalamalamaga o ia tulafono taufaaofi, ona faatoa o’o mai loa lea e fai le faasalalauga.

Ua toe agai nei la le savali a Palauli i Sisifo i Salafai, ae o le tala a Faletua’i Toeafe, o le a toe o’o mai i le vaiaso fou e fai la latou faasilasilaga mo le silafia o le atunuu le mea o loo tu ai lo latou itumalo ma le teena ai o tulafono taufaaofi.


[starbox]