Home Faa-Samoa Se’e Samoa i le Laasaga Lua, ae iai Teuteuga e Puipuia ai le Atunuu

Se’e Samoa i le Laasaga Lua, ae iai Teuteuga e Puipuia ai le Atunuu

Se’e Samoa i le Laasaga Lua, ae iai Teuteuga e Puipuia ai le Atunuu
13
0

SAUNOAGA FA’APITOA A LE AFIOGA I LE PALEMIA, FIAME NAOMI MATAAFA E TUSA AI MA POLOA’IGA O FA’ALAVELAVE TUTUPU FA’AFUASE’I MO LE KOVITI – 19. Aso Gafua, 04 Aperila 2022

Ou te faatulou atu i le sila maimoa ma le faafofogaaga a si o tatou atunuu i lenei afiafi. O le tatou faafetai e momoli faatasi i luma o le Atua, ‘ua malie pule, faafetai’, aua o Lana pule amiotonu ma lona finagalo alofa i a Samoa, ua mafua ai ona tatou aulia mai le amataga o lenei masina fou.

O le vaeluaga o le po taeao, Aso Lua, 5 Aperila e maea ai le taimi na faatulaga mo poloaiga o vavao o loo tatou iai nei i le laasaga tolu. O faamatalaga lata mai i le tulaga o i ai le faagasolo o galuega mo le faamai, mai le Matagaluega o le Soifua Maloloina, o loo faailoa mai ai, e oo mai ananafi i le itula e 2 i le aoauli,ua faaopoopo le 164 o i latou ua pesia i le faamai, ma ua se’e atu ai le aofai o i latou ua aafia talu ona pepesi i tua le faamai i le 2,443. Mai lenei aofaiga, e 93% o loo i Upolu nei, ae 3% o loo i Savaii. E toe sefulua (12) i latou o loo i nofoaga faanofoesea i Motootua ona ua aliae auga ma o loo mataituina e tatou fomai. Ua faamauina e 927 i latou ua toe malolosi.

Ua faamaonia mai suesuega na auina atu i Niusila, o le ituaiga o le BA.1 o le Omikoroni ua pepesi nei i le atunuu. A ua silia ma le 23,000 suega o le Koviti ua faatino mo le atunuu,ma ua maitauina le faaopoopo pea o lenei fuainumera i aso taitasi.

E pei ona fofogaina ai lo tatou atunuu, ua faamaonia e toalua (2) ua maliliu ona o auga o le faamai. E avea ai lenei laolao, e momoli atu ai faamaisega mai le tatou Malo i aiga, paolo ma gafa o i laua ua maliliu. O loo manatua outou i tatalo,ma ia faamafanafana e le Atua aiga ma nai fanau pele, aemaise ē o tagimaiala.

O tulaga faigata ia o le faamai, e pei lava ona silasila ma faafofoga i ai le atunuu i faamatalaga e tuuina atu mai lo tatou Malo, aemaise tulaga ua tutupu i atunuu uma ua aafia i le faamai. O le mea mautinoa e toatele nisi e pesia ma toe malolosi. E i ai foi le pasene o i latou e mamai ma taofia i falemai. Peitai e i ai foi le pasene e aafia, ma tigaina, ma iu ai lava ina maliliu ona o le ogaoga o auga o le faamai. E fesoasoani tele ai le faamaea o tui puipui, ma le tausisia o aiaiga faasoifua maloloina uma mo lo tatou puipuiga lautele mai i le faamai.

O le aoauli nei na iloilo ai e le Kapeneta fautuaga na tuuina mai e le Komiti o Faalavelave Faafuasei. O loo laualuga ai pea le tulaga o le faataua o le puipuiga o le atunuu, e ala i le uunaia o le faaauauina o le polokalame mo tuiga, puipuiga faasoifua maloloina, ma le faataotoina o fuafuagamo vaega maoti o le tamaoaiga mo le agai atu i le lumanai, ao tatou soifua ai i le siosiomaga fou ua o tatou iai nei ‘o le soifua faatasi ma le Koviti’.

O vala taua e ao pea ona vāiliili toto’a ma matimati, e aofia ai a tatou faamuamua, ma le vaaiga lautele i vaega uma o le atunuu ma lona tamaoaiga e atagia ai auala mo lo tatou soifuaga faalotoifale, o lo tatou malosi e gafataulimaina ai le faatinoina o nei fuafuaga, o a tatou alagaoa e le gata i mea faigaluega, ae o le faataua o i latou o loo faatinoina nei galuega, mo si o tatou atunuu. O vaega ia o loo luitauina ai atunuu uma o le lalolagi, aemaise lava i atu motu laiti e pei o Samoa. O le mea lea, e taua ai le faato’ato’a lelei o tapenaga, ma fuafuaga tatou te faatino i le agai atu i le lumanai, ina ia taoto lelei i lagotonu vaega togia o ia faamoemoega.

O vaega nei sa fetuunai ai le filifiliga a le Kapeneta, ma le tuualalo mai a le Komiti.I le maea ai o le iloiloga a le Kapeneta, ua faaiugafonoina ai le se’e mai o le laasaga mo le puipui o le atunuu mai le faamai i le laasaga lua – lanu moli, mo le lua (2) vaiaso, e afua atu i le vaeluaga o le po taeao, Aso Lua, 5 Aperila seia aulia le vaeluaga o le po o le Aso Lua, 19 Aperila, 2022.

I lalo o le laasaga lua,ua iai teuteuga ua faatulagaina ai,e aofia ai;

i. Itula e tatala ai pisinisi ma faleoloa mai le Aso Gafua i le Aso Toanai 6.00 i le taeao seia oo atu i le 2.00 i le afiafi.

ii. le faaauau pea ona tapunia auaunaga i le Aso Sa e pei ona iai i le taimi nei.

iii. Tatala o sauniga lotu ae faagata i le 30 tagata,

iv. Tatala potopotoga mo maliu ae faagatai le 30 tagata.

v. O isi uma potopotoga e faagata i le 15 tagata.

vi. Tatala malaga o vaa i le va o Upolu ma Savaii mai le Aso Gafua i le Aso Toonai e tusa ma aiaiga i le laasaga 2.

vii. E faaauau pea ona tapunia aoga uma.

viii. E tapu le faatauina o le ava malosi.

O le naunau lava ina ia malu puipuia tatou fanau iti e i lalo ifo o le 12 tausaga le matutua, aemaise lava i ‘ai latou e lei faia tui, o loo faamalosia ai pea le tapu ona feoai tamaiti e i lalo ifo o le 12 tausaga le matutua i nofoaga faitele e tusa ma aiaiga o le laasaga 2.

O nei fetuunaiga ua faia ina ia tatou taumafai faatasi ai e taofiofi le soona pepesi o le faamai, ma tuu avanoa ai i polokalame o loo faatino mo tuiga, ma le faiga o suesuega, ma le puipuia o i latou e pito sili ona lamatia le soifua i le faamai, ae faapea foi i le tau talatalaina o auaunaga mo pisinisi ma falefaigaluega eseese i le atunuu.

I lalo foi o lenei laasaga ua taoto atu ai i Matagaluega ma Faalapotoga uma a le Malo, o Faalapotopotoga Tumaoti ma Vaega Pisinisi Tumaoti, e faatino puipuiga uma faalesoifua maloloina mo le faatinoga o latou auaunaga mo le atunuu e pei o le faia o talifofoga, tutu ma nonofo vāvā, faaalia o le pepa ma isi vaega togia uma. Ia mataitu  foi le malupuipuia o le aufaigaluega o le a galulue, ma le atunuue ‘autova’a mai ma ulufale atu mo nei auaunaga.

E faapena foi ona tapa ma le faaaloalo le atunuu, ia saga faataua le mau faalesoifua maloloina, ‘o lou puipuiga o loo i ou lava aao’. E amata lava i totonu o le lotoifale o le aiga le faatinoina o lea mau,ma faasolo atu ai i ekalesia, nuu ma le atunuu atoa.

O isi aiaiga ua faatulaga i lalo o le laasaga lua,o le a faailoa atu i faamatalaga auiliili mai le tatou Malo.

Samoa e, e ui i le lutia pea o le tatou folauga i faafitauli o le soifuaga nei, ia tatou tumau pea i la tatou mau, ‘e lelei lava le Atua’.

Ia faalototeleina pea i tatou uma e le Agaga Paia, tatou te mafai ai ona lavatia faigata ua oo mai. Ia manuia le tapuaiga a le atunuu.

  

SOIFUA.

(13)

LEAVE YOUR COMMENT

Your email address will not be published. Required fields are marked *