SAUNOAGA FA’APITOA A LE AFIOGA I LE PALEMIA, FIAME NAOMI MATAAFA.
I’ugāfono a le Kapeneta mo le silafia e Samoa aoao.
Aso Faraile, 10 Fepuari 2023.
O lea ua se’e i le malū o peau ma le fisaga o matagi lo tatou sa, ma ua fa’asolo ina mou mālie atu fanuālalo, ina ua o tatou i ai i le laolao o le vasa i le tatou folauga o lenei tausaga. O le vi’iga o le Atua e lē fa’aititia auā e moni, o Ia lava o lo’o tu i matagi’olo, o lō tatou maluāpapa ma le lafitaga, i matagi ma afā.
E fa’afeiloa’i atu i lau afioga i le Ao Mamalu o le Mālō ma le Masiofo;
Le Sui o le Fono a Sui Tofia ma le Faletua;
Sui Palemia ma Minisitā o le Kapeneta ma Minisita Lagolago;
Le Fofoga Fetalai ma Sui o le Palemene;
Le Fa’amasino Sili ma le vasega o Fa’amasinoga;
Le aufaigaluega totofi a le Atua i fata faitaulaga e fia;
Samoa mai ona fa’atumutumuga se’ia o’o i se toe tagata.
O faiva uma e tapuā’ia, o faiva manuia. E le’o toe pogisā i ‘ā’ai o finagalo, le tu’ua ai o le atunu’u ona o sā’iliga togafitiga i Niu Sila, ma ua taliu mai ma le manuia ma le atoatoa o le malosi, e fa’aauau ai o tatou faiva ma tiute. E fa’afetai atu ai i le aufaigaluega totofi a le Atua i fata faitaulaga e fia, ona o taulaga ma talosaga molia. Fa’afetai atu Samoa mai lava i ona ao ma fa’atumutumuga se’ia o’o i sē aupito iti, ona o lo outou manatua o le to’esea ai i nai vaiaso ua tuana’i atu.
O le ‘oto’otoga o nisi o matā’upu mo le silafia e lo tatou atunu’u.
E pei ona fa’ailoa atu i le vaiaso ua tuana’i, o lea ua toe fa’agasolo faigāmalaga mo galuega fa’avaitami i Niu Sila ma Ausetalia. O le fa’amoemoe e o’o atu iā Aperila, ua fa’aāoga le atoaga o le Faiga Fa’avae ua i le laulau a le Kapeneta, mo le fa’atonutonu folauina o lenei polokalame tāua a le Mālō ma ana pa’aga.
O lo’o fa’aauau le tapenaga a le Komisi o Galuega a le Mālō, i nisi o fuafuaga mamao a le Mālō e pei ona silafia, ua taofia ai mo se taimi lē tumau, le fa’asalalauina o avanoa faigaluega mo se vaega o le aufaigaluega a le Mālō, o lo’o i le va’ava’aiga a le Komisi. Ou te manatu e fa’apupula atili le vala lea, ina ia nofo silafia. E le’o i ai se fuafuaga a le Mālō, e ‘ave’esea ni tagata faigaluega o i ai nei. O avanoa fo’i o taofia, o avanoa fou ma avanoa e le’i fa’atumuina, o lona uiga o lo’o fa’aauau pea i latou o faigaluega i le taimi nei, e fa’atino le auaunaga mo Samoa, e tusa ma lo latou valā’auina. O le galuega a le Komisi o lo’o iloilo ai po’o talafeagai le aufaigaluega ma le fa’atā’otoga o galuega a le Mālō o i ai nei, ma le tauāluga o galuega mo’omia mo le atina’e o Samoa, e pei ona fa’ata’oto atu i le Ta’iala o le Lumana’i Manuia o Samoa 2021/22 – 2025/26.
Ua tele tausaga na tatou galulue mai ai i Ta’iala mo le Atina’e o Samoa, ma e manatu sa gafataulima ai le fa’atinoga o galuega i lea vaitaimi. Peita’i, o lea ua se’e lo tatou sa i le totogo o moemoe fou, ua manatu ai fo’i e ao ina toe iloilo ma fa’ata’oto lelei le aufaigaluega a le Mālō, ina ia mautinoa, e gafataulimaina le fa’ataunu’uina o le Ta’iala o le Lumana’i Manuia o Samoa, o lo’o ua i ai nei.
E i ai tofiga fou ua mae’a ona fa’amaonia e le Kapeneta mo tatou Ofisa i Niu Sila. O le Komesina Mauāluga a Samoa i Niu Sila i lo tatou Ofisa i Ueligitone, ua tofia ai le afioga iā Afamasaga Fa’amatala Toleafoa. E manatu e le toe tau fa’ailoaina lea tamāli’i o le atunu’u, ua loa fo’i tausaga o lana auaunaga iā Samoa aemaise o lona silafia i le fa’atinoga o galuega fa’aKonesula i lo tatou feagai ai ma Mālō mai Fafo. O le afioga iā Afamasaga, sa fai ma Konesula Aoao i Auikilani i le 1984, ona avea ai lea ma Amapasa o Samoa i Peleseuma mai i le 1989 i le 1997.
Ua fa’amaonia fo’i le tofia o le afioga iā Afemata Palusalue Fa’apō II e avea ma Konesula Aoao i Aukilani. O le afioga iā Afemata sa galue e le gata o se Minisitā o le Kapeneta, o se Faipule, ae sa avea fo’i ma Ta’ita’i o le Vaega Fa’a’upufai o le Tautua Samoa i tausaga ua mavae. O se tamāli’i fa’aaloalogia e le gata i le Mālō ma ona ‘upufai ae o nu’u ma afio’aga.
Ua tofia fo’i le susuga iā Va’atuitui Apete Meredith e avea ma Konesula Aoao o Fefa’atauā’iga i Aukilani. Ua lava le tomai ma le agava’a o lenei tamāli’i e fa’atino ai lenei tofiga auā sa galue ai muamua. O se tofiga tāua tele lenei tofiga, a’o tatou galulue e unā’ia malosi avanoa o fefa’atauā’iga ma Niu Sila, iā tatou oloa auina atu i fafo.
Ina ia unā’ia pea le tāua o avanoa tutusa mo tatou tagata uma, ma le lava tapenaina lelei o ā tatou oloa fou ma oloa ua fa’a’aisa mo makeki i fafo, mai lava i Savai’i, ua fa’amaonia ai e le Kapeneta le toe fa’aleleia ma fa’afouina o le Fale Popo Tuai o le Mālō i Salelologa, e avea ma Fale Tapena Oloa Tau Fa’ato’aga. O lenei galuega o le a fa’atupeina lava e lo tatou Mālō ma e fa’amoemoe e mae’a i totonu o le isi 6 masina. O lo’o ta’oto pea isi fuafuaga a le Mālō ma ana pa’aga mo le toe fa’aleleia ma le fausiaina o le Ofisa o Fa’ato’aga ma Faigāfaiva i Savai’i.
O lea ua fa’agasolo le toe a’e o ‘āoga a alo ma fanau a le atunu’u, e le gata i Samoa nei, ae o i latou ua fa’amanuiaina i avanoa sikolasipi i Ausetalia, Fiti ma Niu Sila. E i ai fo’i se taimi tu’u va’a atu nisi ua fa’amanuiaina i avanoa i Saina, Iāpani, Peretania ma isi atunu’u o le lalolagi. O lo’o fa’aauau fo’i ona tu’uina atu e lo tatou Mālō avanoa sikolasipi i le Iunivesite Aoao o Samoa i nisi o Polokalame, aemaise i A’oa’oga ma le Soifua Mālōlōina. O lea fo’i e fa’aauau avanoa mo sikolasipi i matā’upu tau fa’ato’aga i le Iunivesite o le Pasefika i Alafua. O lenei vaiaso, na fa’amaonia ai e le Kapeneta le lagolagoina o nisi fo’i alo ma fanau a le atunu’u, e a’oa’oina ai i matā’upu ‘ese’ese i Niu Sila (11 fanau ‘āoga) ma Fiti (29 fanau ‘āoga). E to’a 40 i latou o le a fa’amanuiaina i nei sikolasipi a le Mālō ma e lē itiiti ifo i le $1.3 miliona o le a fa’aaluina ai i le tausaga.
Na fa’amaonia fo’i e le Kapeneta le fa’atauina mai o nisi masini famamā toto se 30, mo le fa’aleleia atili pea o lenei auaunaga mo nai o tatou tagata. E le’o tu’uitiitia le aofa’i o i latou e mo’omia lenei auaunaga ma ua o’o lava i tamaiti lāiti ua o latou fa’aāogaina. O le naunauta’iga o le Mālō, ia tapu’e pea atina’e nei aemaise o le tausiga lelei o le soifua mālōlōina o tatou tagata, e tusa o fautuaga mai le Matāgaluega o le Soifua Mālōlōina.
Samoa e, ua tuana’i tala o le vai ma le usuga i si o tatou atunu’u, auā ua tele suiga fou ua aga’i mai, ua fa’afaigatā ai i nisi taimi ona fa’afeso’ota’i le soifuaga i ia ona po, ma le talutalu fou o le puna o finagalo ma manatu. Peita’i, tatou te lave i le solo lelei, toe lava i le tīgā ona o lo tatou valā’auina mai le Atua. O le tatalo Samoa e, ia tatou lalago fa’atasi, auā o le puna ma le faga e oloolo fa’atasi le tatou auaunaga i aso uma. O le mea moni, e aumā le u’u manogi, ae lē tapatapa ai le vala, e lē āoga fo’i le naunau atu o lo tatou Mālō i ana tapenaga uma mo le lumana’i manuia o le atunu’u, pe a laufetōa’i le ‘apefoe i o outou finagalo. O le tatou galulue fa’atasi, o le a taunu’u ai le tatou folauga i le fa’atuatua, i lenei tausaga ua o tatou savalia.
Ia fa’amanuia tele le Atua i lau folauga Samoa, i le aga’i atu i le fa’ai’uga o le vaiaso.
Soifua ma ia manuia.
- Faafetaia e le Palemia Justin ma Junior Tafa mo le Faalauiloaina o Samoa i le Lalolagi - October 5, 2023
- Tōfia e le Kapeneta Fiso Dr Fiame Leo e avea ma Ofisa Sili o le SROS - September 14, 2023
- Cabinet Appoints Fiso Dr. Fiamē Leo as New CEO for the Scientific Research Organization of Samoa - September 14, 2023