Maea le Faamasinoga a se Tamā Tuuaia i Soligatulafono Tau Feusuaiga

0
1219

 

5 Setema 2020, Mulinuu Apia. O lea vaiaso na fa’atautaia ai le iloiloga o se mata’upu i luma o le Fa’amasinoga Maualuga, e lana afioga i le Fa’amasino ia Fepuleai Ameperosa Roma.

O lenei iloiloga na faia na’o le afioga i le Fa’amasino ma loia a itu e lua, e pei ona molia ai se tamā sa avea muamua ma Ti’akono o le Ekalesia Katoliko i Samoa nei.

O lo’o molia Felise Samoa i moliaga e tolu e aofia ai moliaga e lua (2) o le faia o ni faiga fa’asolitulafono tau feusua’iga (Sexual Violation) ma le tasi o le taumafai e fa’atino ni feso’ota’iga tau feusua’iga (Attempted Sexual Connection).

E le o mafai ona fa’ailoaina le suafa o le teineititi na a’afia ona o tulafono masani a le Fa’amasinoga i le laititi o le teineititi ma a’afiaga mo ia pe a fa’alauiloa lona igoa.

O le ulua’i molimau a le itu a leoleo o lana afioga i le ta’ita’i o le Ekalesia Katoliko i Samoa, afioga Akiepikopō Alapati Lui Mataeliga lea na ia ta’ua ai le tusi fa’ato’ese na avatu e le afioga i le Ti’akono ia Samoa i le tausaga e 2016 ina ua alia’e mai le mata’upu lenei, atoa ai foi ma lana tusi na ave ia Samoa e fa’amalolo ai mai ona tofiga (terminate) o se Ti’akono o le Ekalesia.

O le molimau a lana afioga i le Akiepikopō na faia i luga o feso’ota’iga fa’aonaponei (video link) ona o tulaga o lona soifua maloloina.

O molimau a le itu a leoleo e aofia ai le teineitiiti o loo tuuaia na a’afia, faapea ma lona tausoga, ma lona tina. E le o i Samoa nei i latou, ma sa fai mai atunuu mamao i luga o feso’ota’iga fa’aonaponei a latou molimau.

I le molimau a le teineititi na a’afia sa ia fa’ailoa ai e fa’apea, o Tiakono Felise Samoa ma lona faletua e vavalalata tele le latou so’otaga ona e tele ina latou o ma ona tei e fa’atali i lo la fale le taimi e manava atu ai lo laua tina.

O le teineititi lenei sa ia molimau o le fa’alavelave muamua na tupu na mafua mai ina ua faia se fofō Samoa mo ia i lona tua na tiga. Sa faapea e faatino e le faletua o le Tiakono le fofo, ae peitai sa ia molimau, a fa’atasi lava (once) na faia e le faletua le fofō, ae fa’atino loa e le Tiakono. Sa taua foi, sa faia nei fofō a’o lo’o iai lava lona tinā.

Peita’i e iai le aso e le’o manatua e le teineititi le tausaga ma le masina, na vala’au atu ai le Ti’akono ia te ia e alu atu i le potu sei fai ai le fofō, ma o iina lea na ia fa’alogoina ai ua amata ona o’o atu lima o le Ti’akono i lalo o ona aoao ma fa’asolo atu ai i ona susu.

Sa ia ta’ua na me’i ese ma alu i luma o le potu malolo o le fale ina ua ia fa’alogoina lea tulaga.

E tolu nisi faiga fa’apenei na faia ia te ia lea na fa’aalia e le teineititi lenei i lana molimau na faia lava i le fale o le Ti’akono a’o momoe ai ma nonofo ai e fa’atali lona tina se’i manava.

O le isi fa’alavelave na ia ta’ua na vala’au atu ai le Ti’akono ia te ia e tatau ona alu atu e fa’auma lelei le fofō ma o le faletua lava na fai atu ia te ia e alu e fa’auma le fofō.

O ina lea na ia ta’ua na fa’atino ai loa e le Ti’akono ni faiga mataga ia te ia ma e fa’apena foi i le fa’alavelave lona lua na tupu foi a’o latou momoe ma le fanau a le Ti’akono ma lona uso i luma o le potu malolo o le fale o le Ti’akono. Na taumafai le Ti’akono e lolote o ia, peita’i na vave ona minoi ma ala ai le afafine matua o le Ti’akono.

O faiga lona tolu na mafua foi o le alu atu e fesoasoani e fa’asino nisi o vaega i luga o le komipiuta a le Ti’akono na vala’au atu ai ia te ia. Sa molimau e fa’asino atu ae taumafai ai loa le ua molia e  fa’atino se la feusua’iga fai fa’amalosi peita’i e le’i mafai ona sao.

O le susuga i le alii loia ia Lefau Harry Schuster lea na tula’i mo le tama o lo’o molia ma e le’i tele ni ana fesili na tu’uina atu i molimau e fa a le itu a leoleo

Sa maitauina e le’i molimau le ti’akono pe avatu ni ana molimau mo lenei iloiloga.

I le mae’a o molimau nei e fa a le itu a leoleo na tu’u atu ai loa e le afioga i le Fa’amasino ia Fepuleai le aso mo le lauina o le i’uga o lenei mata’upu i le aso 11 o Setema, e iloa ai pe e fa’amaonia tu’ua’iga faasaga i lea tama.


[starbox]