
16 Me,2020. O loo faapea mai le Alii Palemia ia Tuilaepa Dr Sailele Malielegaoi, e sese le manatu o le Afioga ia Tui Atua Tupua Tamasese Efi e tusa ai o lona finagalo i le totogiina o lāfoga a Faifeau.
Sa faapea mai le Tama-a-Aiga i lana fonotaga ma tusitala ananafi i lona maota i Tuaefu, “Lea ua to le matu’upalapala i le Feagaiga, e lē o se mea faigofie ona e toe alu atu fao mai le mama i le gutu o le tagata.”
O le finagalo o Tupuola Efi sa tuuina mai, o i tatou uma lava o Samoa e soifua mai ma le iloa le Ekalesia ma le Aganuu, e iloa le faaeaea ma le tausi feagaiga.
Saunoa Tui Atua, “E le’i fai mai fo’i i latou nei e avatu se taulaga faapea, a’o lea la ua ave ave nei, o’o loa ina fai su’egatupe, ona toe o atu lea….atonu pe faigofie i se tagata e le’i ola mai i le aganuu.”
O le saunoaga a Tupua na afua mai ina ua fesiligia pe na te lagolagoina le totogi lafoga o faifeau pe leai. O lana tali, “Atonu e faigata i faavae fo’i ia o tulafono, ae i le aganu’u a Samoa e to loa le mea i le feagaiga, ia ua uma. O le mana o le feagaiga e tele lona sao i le filemu ma le solosolo manuia.”
O loo fesiligia foi e Tui Atua Tupua Tamasese Efi le Palemia pe aisea ua lē faia ai se Komisi suesue o le Misela lea sa maliuliu ai ni tamaiti e latalata i le selau.
I se faamatalaga tusitusia a Tupua sa faapea mai ai afai e lē faia se Komisi Su’esu’e, o lona uiga o loo iai se mea e manao e nanā ma faalilolilo.
“E te fiu Tuilaepa e nanā le tama’i moa i lalo o le tanoa pei o le muafetalaiga, ae ‘io’io mai lava le tama’i moa. E te fiu e taumafai e ufiufi e lē mafai ona lilo. Aua fo’i ua vaai tagata i ata o le TV ma nusipepa, i nei ‘alu’alutoto e la’u atu i le falema’i ma toe momoli mai ua maliliu”
O le mau a Tupua, “E fa’amomoi loto le lauaitu aemaise le tagi’ū’ū o le tina failele ona manatua ai la lea o le upu, o le tulu’iga o le alofa i le mau a Samoa, o le alofa o le failele ile pepe fa’atoa fanau mai. Ou te lē vavalo, e iai tagata e ala valevale i le po ona ua maua i le fa’alogo ma le vaai le fetāgisi a le aiga aemaise matua, le tinā failele ma le tamā. O se tasi lena o fa’ailoilo taua i le tofa sa’ili. O se tasi lena o faasinoala i le fa’autaga e mamana”.
I le polokalame a le Alii Palemia ma le 2AP i le afiafi nei na tuuina atu ai e le tusitala le tali a Tupua ia Tuilaepa. Sa tali le Palemia, “E foliga mai o lea ua oso tūvaelua Tupua e tetee mai i le Malo”.
“O la’u lava tu’ualalo i si toeaina, o lea ua e malolo manumalo. Ae sei tulai mai ia se Tui Atua fou, ae see ese ma ou uiga na o le faavevesi Malo, faavevesi aiga, faavevesi nuu”.
“Nofo ma faavevesi Nofoalii, ia alu foi i Lufilufi, vevesi. O le Tui Atua tuai ā lea, o le faavevesi.”
Sa faapea mai le Palemia, atonu o se lē fiafia ina ua sui le Ao o le Malo.
“Na amata mai lava i le taimi o le a tofia ai Tuimalealiifano, na ou maitauina ai isi uiga. Aua sa fai mai i le Kapeneta, ua matou tulia ia”.
“O lea la e sailiili masei ai a, ona o le lē fiafia”.
Sa faapea mai le Alii Palemia, ua tele tofiga mamalu sa umia e Tupua.
“Sa Palemia, sa tuu foi iai le Sui Tofia, atoa ai ma le 10 tausaga o fai ma Ao o le Malo;
“Ua pei ua faaloloto, ua ova le manao tele”.
I le tulaga o le totogi lafoga a faifeau, sa saunoa mai le Palemia atonu ua galogalo mea ia Tupua ona ua matua foi lona soifua, ae sa totogi lafoga muamua faifeau i Samoa.

“Sa totogi lafoga tatou faifeau i le taimi o Siamani, sa totogi lafoga foi i le taimi o Niu Sila, sa totogi lava seia tau mai i le 1977.”
“Ae na tulai mai loa Tupua i le Palemia, aveese loa.. Ou te lē faapea atu lā, o le fia lelei; Auā o le mea moni a lenā, o le fia lelei”.
Sa faailoa foi e le Alii Palemia e tiga lava na taofi atu, ae sa omai lava isi faifeau e malamalama i le Tusi Paia, ma totogi a latou lafoga.
Sa fautua le Alii Palemia i lē sa fai ma Ao o le Malo o Samoa, e faapalepale pea ia, ae tuu mai le taaloga o le polokiki ia latou o loo i le Palemene.
(0)