Ua fautuaina e le Komisi Suesue o Faigapalota, le fa’aauauina pea o le tulaga o loo iai nei, o le agai mai lea o tatou tagatanuu o loo faamautu i atunuu mamao, e faatino a latou palota i Samoa nei.
O lona uiga e lē o lagolagoina le mafai ona faatino mai se palota mai atunuu i fafo.
O le aofai o tagatanuu o Samoa o loo i Samoa nei e tusa ma faamaumauga o le tusigaigoa o le 2021 e 225,681.
I le tusigaigoa a Niu Sila i le 2018, o le aofai o tagata o loo aumau i Aotearoa e iai pito Samoa, e tusa ma le 182, 000, ma e aofia ai i lea fuainumera le 55,512 o tagata sa fananau i Samoa.
I le tusigaigoa a Ausetalia i le 2016, e 75,777 tagata e iai pito Samoa, ma ua aofia ai i lea fuainumera le 24,000 o tagata na fananau i Samoa ae ua malaga atu ma faamautu i totonu o Ausetalia.
O le tusigaigoa a Amerika i le 2021 o loo faamauina ai le tusa ma le 240,000 tagata e iai a latou pito Samoa, ae o Hawaii lava ia e 12,000.
O Aperila o le 2022 sa tofia ai se Komisi Suesue e latou te tapā se finagalo o le atunuu ma tapenaina se lipoti faapea ma ni fautuaga e faaleleia atili ai le faatinoga o faigapalota i totonu o Samoa, ae maise o ni suiga e ono teuteuina ai le Tulafono o Faigapalota a Samoa.
O Iuni o le 2022 sa tuuina mai ai mo le silafia o le atunuu, se lisi o mataupu o le a agai iai suesuega, lea sa muamua mai ai le mataupu o le palota o tagatanuu o Samoa o loo alala i atunuu i fafo.
Lisi o Mataupu na limataitaia ai suesuega
- Palota o tagata Samoa o loo alala i atunuu i fafo
- Faatulagaina o le Ofisa Faipalota
- Sui o Vaega Faaupufai
- Solitulafono ma Faamasinoga
- Resitara o Vaega Faaupufai
- Agavaa o Sui Tauva
- Itumalo Faaleaganuu
- Nofoa o Sui Tamaitai
- Lola Palota
- Ma Nisi Mataupu
O Setema o le 2022 na maea ai faatalatalanoaga ma saunoa mai ai le Taitaifono o le Komisi, o le a tuu faatasia le latou lipoti ma le manatu e faaooina atu i totonu o le Palemene ia Novema 2022.
Ua i luma nei o le Komiti Faapalemene le lipoti a le Komisi e pei ona faamaonia mai e le Komesina o Faigapalota ina ua fesiligia i nai vaiaso ua tea atu nei.
Ae mo le mataupu lava ia pe tatau ona faatino mai fafo palota a tagatanu’u Samoa o loo alala i atunuu mamao, o le fautuaga o loo faamauina, e sili lava le fo’i mai i Samoa nei pe a oo i le aso o faigapalota e faatino ai lau palota.
O e uma foi e fia palota, e tatau ona resitaraina a latou suafa i totonu o lola palota a latou itumalo. O le resitaraina o lou suafa i se lola palota, e mafai ona faatinoina i soo se taimi.
O nisi o fautuaga o loo iai i le lipoti a le Komisi Suesue, sa faalauiloa mai e le Taitai a le Itu Agai i lana polokalame ma le vasega o Tusitala, faapea sana tusi i faatonu o news (letter to the editor). Ae peitai, sa tuuina atu ai se lapataiga a le Fofoga Fetalai, e le tatau ona saunoa Tuilaepa i ia mataupu.
O faaiuga o suesuega ma fautuaga a soo se Komisi Suesue a le atunuu (Public Commission of Inquiry) e ao lava ona faalauiloa ma faasalalauina mo le silafia a le mamalu o le atunuu (public information).
Faasalalauga Tāua