Tusia: Pesetā Tusiga Taofiga, Gvt Press. Ua fa’asalalau fa’alaua’itele e le Matāgaluega o Ā’oga ma Aganu’u mo ā’oga uma i le atunu’u e aofia ai ā’oga a le Mālō, ekalesia ma ā’oga tumā’oti ina ia fa’atino galuega mo le fa’amamāina o lotoā uma o ā’oga fa’apitoa i nofoaga o lo’o to’a ai le suāvai.
E le gata i lea, ae ia fa’amamā ma ‘ave’esea uma le lā’au e igoa o le fala, lea o lo’o teuteu ai le tele o pa lā’au a ā’oga, ona o lo’o fai ma nofoaga e fanafanau ma tautu’ufua ai namu ona o lo’o tele ina to’a ai le vaivai.
Ua fa’alauiloa e le Matāgaluega o le Soifua Mālōlōina le pepesi ai o le fa’ama’i o le fiva o ponāivi i Samoa, o le ala lea ua tula’i ai le Matāgaluega o Ā’oga ma Aganu’u ma fautuaina ā’oga uma, ina ia faia galuega mo le fa’amamāina o lotoā uma a’o le’i toe a’e ā’oga a le fanau i le vaiaso fou.
Ua pāsia fo’i e le Matāgaluega o Ā’oga ma Aganu’u le fa’amatu’u atu o le $500 mai le Fesoasoani masani a le Mālō o le One Government Grant [O.G.G.] mo ā’oga uma e fesoasoani ai i le fa’atinoga o ia galuega fa’amamā mo lenei vaiaso atoa.
Saunoa le Ofisa Sili o Pulega o le Matāgaluega o Ā’oga ma Aganu’u iā A’eau Chris Hazelman, e tāua le māgafagafa ma le mata’itū toto’a e Komiti o Ā’oga, Pule Ā’oga ma Faiā’oga o galuega mo le fa’amamāina o suāvai to’a i faleā’oga ina ia ‘aua lava ne’i ma’i se tamaitiiti ona ua a’afia i le fiva o ponāivi e afua mai i le lē fa’amamāina o nofoaga o lo’o to’a ai le suāvai i totonu o lotoā o ā’oga.
Ua fautuaina fo’i e A’eau ia mātua, afai ua silafia āuga o a’afia ai fanau, ia vave va’ai se foma’i ma fa’anonofo lelei i ‘āiga ina ia taofia ai le pepesi o lenei fa’ama’i mata’utia.
I le Lipoti mai le Matāgaluega o le Soifua Mālōlōina i le Aso Tofi, 17 Aperila 2025, o lo’o manino ai le aotelega o le tulaga ua i ai lenei fa’ama’i i totonu o Samoa, ma ua fa’amauina ai fo’i se tasi o alo o le atunu’u ua ma’imau ai lona soifua ona o le ogaoga o ona a’afiaga mai lea fa’ama’i.
E 15 i latou ua fa’amaonia ua a’afia i le fa’ama’i o le Fiva o Ponāivi, talu mai le masina o Ianuari 2025.
O le to’a 9 o i latou nei, na lipotia mai i totonu o le lua vaiaso talu ai. O le to’atele o i latou ua fa’amaonia na a’afia, na lipotia mai le Falema’i Tele i Moto’otua [T.T.M.], ma o nisi na autova’a mai mo nisi o gasegase, ma fa’atoā siaki ai ma fa’amaonia o lo’o a’afia i le fiva o ponāivi. O le to’atele o i latou na a’afia, ua toe fa’afoisia le malosi ma ua manuia.
O i latou uma ua lipotia ua a’afia, e nonofo ma aumau i afio’aga mai Lauli’i aga’i atu i Mulifanua. E tusa ai ma fa’amaumauga, ua maitauina ai o i latou ua a’afia e aofia ai tamaiti ma tagata mātutua.
E to’atasi le tagata ua fa’amaonia ua maliu ai ona o a’afiaga ogaoga o lenei fa’ama’i.
O le fa’ama’i o le Fiva o Ponāivi [Dengue Fever], e pepesi ona e fe’aveā’ia e le iniseti o le namu.
E fa itu’āiga vairasi o le ‘dengue’ e mafua ai lenei fa’ama’i:
• DENV – 1
• DENV – 2
• DENV – 3
• DENV – 4
Ma e o’o lava ina tigāina le tagata pe ā a’afia i se itu’āiga o lenei vairasi, ma e ono ma’imau ai ma se soifua o se tasi pe afai ua o’oo’o ona a’afiaga i le tulaga ogaoga o lea gasegase, ona ua a’afia tele ona totoga.
O āuga ma foliga va’aia masani o lenei fa’ama’i e aofia ai;
• Fiva
• Tigā tele le ulu
• Tigā mata
• Tigā so’oga o ponāivi
• Fa’afaufau ma fa’asuati
• Pata le tino
• Vaivai ma gagase le tino
O āuga ma foliga va’aia ua iloa ai ua ogaoga tele le fa’ama’i, ma e tatau ai ona vave vaai se foma’i;
• Tigā tutui le manava
• Fa’ateteleina le tigā o so’oga o ponāivi
• Sau le toto i nisi o vaega o le tino (gutu), malosi le fa’afaufau ma pua’i toto
O lo’o fa’aauauina pea ona tuliloa ma mata’itūina e le Matāgaluega o le Soifua Mālōlōina le pepesi ai o lenei fa’ama’i i Samoa fa’apea ma isi atunu’u o le Pasefika e aofia ai Toga, Fiti ma Tahiti.
E talosaga atu i le mamalu o le atunu’u ina ia tatou galulue fa’atasi e taofia le pepesi o lenei fa’ama’i, e ala i le fa’atinoina o puipuiga masani;
• Tausisia le tumamā lautele i totonu o ‘āiga
• Fa’amamā vaega ma nofoaga uma e ono to’a ai le vaivai ma mafai ona tautu’ufua ai namu
• Fa’aāoga ta’inamu ma tulinamu e puipuia mai le ū e le namu
• Fai lā’ei talafeagai e puipui ai le tino mai le ū e le namu
• Vave va’ai se foma’i pe ā alia’e ni āuga o lenei fa’ama’i
O le ā fa’aauau pea ona fa’ailoa atu e le Matāgaluega o le Soifua Mālōlōina i le mamalu o le atunu’u, fa’amatalaga ma le tulaga lata mai o le pepesi ai o lenei fa’ama’i.
- 194,267 Tagatanuu o Samoa sa maua le ta’i $150 tala - June 28, 2026
- A Fealofani tatou o Ta’ita’i – e Toafilemu foi le Atunu’u - June 27, 2026
- Pāsia Aloaia le Tala Faatatau Autu o le Tupe 2026/2027 - June 27, 2026















