Sa ave le faamuamua i le fanau aoga e auai ai i le faamanatuina o le aso faavaomalo e faatāua ai le afuafu o le ozone.



O le aso faavaomalo mo le faatauaina o le afuafu o le ozone, na valaauilia ai e le Matagaluega o le Vaai Tau (Meteorology) fanau aoga ina ia auai ma molimauina le tāua o lenei aso.
Saunoa le Ofisa Sili le afioga Afaese Dr Luteru Tauvale, o le vaai ma le tilotilo mamao, o fanau aoga o loo tuputupu a’e, o i latou ia o le a aafia i le lumanai. E moomia ai la lo latou malamalama lelei i aafiaga o le ozone atoa ma auala e puipuia ai le ozone.



“O le tulaga lena sa target ai lava fanau aoga, ina ia tuuina atu faamatalaga, ma ia maua foi le avanoa e suesue atili ai..”
O le tapenaga o lenei faamoemoe i le Aso Faraile, sa molimauina ai le auai ai o nisi o fanau aoga e le gata i le Iunivesete, Aoga Matata Eseese faapea aoga Tulaga Lua.



Sa maitauina ai foi le faamamafa o aoaoga i le mataupu o le ea malulu (air conditioners) ma pusa aisa (refrigerators).
Saunoa Luteru, o vaega nei o pusa aisa ma ea malulu, o vaega o loo iai ituaiga kasa o loo faaleagaina ai le afuafu.
“O loo matou galulue soosoo tauau ai ma le Custom, NUS, ma le Asosi Fai Pusa Aisa, ina ia mataitū le auina mai i totonu o ia ituaiga oloa ua faaleagaina ai le ozone..”
“O le kasa o le HCFC/HFC, o kasa ia o loo faaleagaina ai le afuafu.. e tāua la le malamalama o fanau aoga ma le au faipusa aisa i le taua o le latou galuega ina ia mataitu kasa nei e liki ma faaleagaina ai le afuafu..”
(HCFC refers to hydrochlorofluorocarbon, while HFC is hydrofluorocarbon. The key difference between HCFC and HFC is that HCFC contains chlorine and can cause harm to the ozone layer, whereas HFC is free of chlorine and does not harm the ozone layer)
Tā’ua foi e Afaese ua 35 tausaga talu ona faamanatuina e atunuu o loo latou sainia le maliega pei ona iai Samoa, mo le faaititia o aafiaga o le afuafu o le ozone.



“Talu ona faatauaina le sao o atunuu o loo iai lea maliega, 97% le cover ina o le toe faaleleia o le afuafu..
“Ae iai le manatu afai e tumau ai pea le saga una’ia e atunuu o le faaititia o aafiaga, e oo atu i le isi 10 i le 20 tausaga o le a faaititia le sao mai o ave malolosi o le lā, ma faaititia ai foi le faaleagaina ai le ozone”.
O le a faa’auau ai pea ona faamanatu lenei aso tãua, o le Aso 16 Setema i le faalapotopotoga faavaomalo.