
O le fonotaga faatopetope i le afiafi ananafi ma tusitala ma le au faasalalau i le ofisa autu o le Matagaluega o le Soifua Maloloina, sa faaalia ai e Leausa Dr Take Naseri o loo auina atu i Ausetalia nisi o samples mai gasegase sa siakiina i lo tatou falemai o loo masalomia ai le faamai o le Misela.
O ia samples e toatele lava o fanau. E 25 samples muamua na auina atu i le vaiaso talu ai, ae 13 samples lea na auina atu i le vaiaso nei.
E le’o malolo le faasoa ma le logo puialii ai e le matagaluega o le atunuu e tusa ai o lea faama’i ma lona pipisi ai i Niu Sila i le taimi nei.
Sa faapea mai Naseri talu ai ona o lea e leo malolo le femalagai a le atunuu ma e le tasi se faigamalaga a vaalele mai Niu Sila i Samoa nei i le vaiaso e manatu ai e tatau lava ona faailoa mo le puipuiga atoa ai ma le sauniuni o lo tatou atunuu mai le faaono pepesi ai o lea faama’i i Samoa nei.
O le isi itu ona o lea e lei leva atu talu ona toe amata ai le tui puipui o le MMR lea o loo puipuia ai le fanau i le Misela, Mami ma le Rupela – talu mai ona taofia ona o faalavelave na tutupu mai.
Sa faaali manino mai foi e le ofisa sili o pulega mo le Matagaluega o le Soifua maloloina e le o mautinoa pe ua pesia Samoa i le faamai o le Misela.
“E iai le case e tasi sa faapea ona confirm mai, o le contact sa iai tagata na oo mai i Samoa nei poo se vaitau o Iulai poo Aukuso, ona feiloai ai lea ma ni tagata iinei ona foi ai lea o le tagata lea i Aukilani, ae tau mai ua maua i le misela i Aukilani. O le contact la lea sa matou o e vaavaai ae tei ua aliae ai auga ia, ma masalomia ai o le misela. Lea la sa test, ma o le taimi la lenei o la e manuia”.
Na faailoa e Naseri o le taimi lenei o loo iai tagata o loo masalomia e lei mautinoa pe maua ai i le misela, ae o loo nofo vaaia pea e le falema’i.
O lea fo’i ua agai le matagaluega e auina atu samples mo le suesueina i Ausetalia i Melepone. O le auina atu o samples sa masani ona auina atu i Niu Sila peitai ane ona o lea o loo tau foia e Niu SIla le faama’i o loo pipisi i le taimi nei o le mafuaaga ua le talia ai ona toe auina atu ni samples mo le siakiina i Niu Sila.
O le fautuaga lava ia a le matagaluega e le o mafai ona malolo lea mo matua ina ia tuuina atu fanau e faatino o latou tui puipui o le misela.O loo ua fuafua foi le matagaluega e faatutuina ai ni faleie i luma o le maota o le malo i matagialalua e faatino ai tui ma siaki aua le faafaigofieina i le mamalu o le atunuu.
O loo taumafai foi se talosaga mai le matagaluega agai atu i le WHO ina ia mafai ai ona faatino tui puipui o le misela ma le rupela mo i latou o loo agai atu i Niu Sila mo galuega faavaitaimi. O le faamoemoe lava ina ia fo’i mai i latou ia ao mafai ona puipuia mai lea faama’i ao pepesi ai i Aukulani i le taimi nei.
O loo ua fuafua foi le matagaluega e faatino le tui lenei mo fanau amata atu i le 6 masina, ona e iai nisi e malaga atu i Niu Sila ae le mafai ona o i le lē atoa o tui. E le’i faia e Samoa muamua lea tulaga peitai o loo faatino e Niu Sila, ma e leai se faaletonu.
Faailoa e Naseri e seasea lava ona aafia se tagata matua i le taimi nei ona o lea sa faatino tui i aso la ae o le tui lea ua nao le misela lava ma le rupela e le’i iai le mami e pei ona iai le tui lea ua iai i le taimi nei o la MMR.
O aafiaga o lenei faama’i ua masani ai lo tatou atunuu o le fiva, tafe le isu, ia ma vaaiga mulimuli lava e iloa ai o le pata o le tino, pe a tolu i le fa aso e maua ai se tagata i lea faama’i.
O fautuaga e iai le toaga e inu vai, taumafa fua o laauaina ma fualaau faisua, afai ua maua toaga e faainu le vaifiva ona o le fiva lava e popole iai.
O nisi o fanau a ova le fiva ua oso isi tulaga pei e lili, ae na faailoa a fai loa ua tigaina ia oo atu i le falema’i.
Aua nei faaseseina lo tatou atunuu nei faapea a tui loa ua le maua i le misela, ae o le lelei o le faiga o tui o le taimi lenei mo i latou sa faia tui o laiti o loo ua malosi ma mafai ona tali atu i le vairasi o le misela.
Na faailoa e le Naseri o le tapenaga lava ia a le matagaluega ia lava vai, ma ia iai se nofoaga faapitoa, e ave iai ae aua nei tuufaatasia ma isi ma’i e avatu. O loo ua galulue fo’i le vaega o malaevaalele faapea foi uafu ia faamaumau uma i latou e femalagai ina ia mafai ona siaki iai pe afai e oo atu iai suesuega o loo masalomia i latou nei.
Saunoa Leausa Take Naseri o le tulaga taua o le malamalama lelei o lo tatou atunuu, ina ia oo ai lea faama’i a’o lava sauni ma tapena iai.
O le toatele o tagata e maliliu mai i le misela e mafua ona ua maua i le limonia, ona ua vaiivai o latou tino ma aafia ai i le siama lea.
O le faiga o tui puipui o le MMR i le taimi nei, o loo ua tatala atu mai le Aso Gafua i le Aso Toana’i amata i le 8 i le taeao e tau i le 8 i le afiafi mai le Aso Gafua i le Aso Faraile ae o le 8 i le taeao e tau atu i le 12 i le aoauli i le Aso Toanai lea. O loo maua foi le avanoa i falema’i i tua.
Ua fai si leva ona pepesi lea faama’i i Aukilani, poo se mea o Aperila na amata ai sa manatu ai ailoga e oo i sona tulaga ogaoga lea faama’i peitai o lea ua le mafai lava ona toe taofia i Aukilani lava ia.
Ua manatu ai le ono oo mai lava i lo tatou atunuu o le ala lea ua faatino ai fautuaga nei a le matagaluega.
O le faama’i lenei e faigofie lava ona pepesi, ma e gata ai le pepesi o le faamai lenei i Samoa nei i le vaitau o le 1980 ae o le rupela lea e lei mamao atu nei ona pepesi ai i le atunuu poo se vaitau o le 2004.
(2)